Ako je neki uređaj pun naših privatnih informacija, onda je to svakako mobilni telefon. I upravo ove informacije mogu postati meta, kako sajberkriminalaca, tako i nekoga koga poznajete. Hakovanje mobilnih telefona može uključivati ubacivanje spywarea koji može beležiti šta ste otkucali i tako uhvate lozinke koje koristite, ili malware koji će zloupotrebljavati vaš telefon, recimo, koristeći ga kao botnet, što je slučaj koji je već zahvatio 2 miliona telefona.
Najčešći način na koji se hakuju mobilni telefoni je ubacivanje malwarea koji vlasnici telefona “skinu” zajedno sa aplikacijom koju žele u svom uređaju. Naročito ukoliko aplikaciju ne downloadujete sa zvaničnog stora već sa nekog sajta.
Telefon koji usporeno radi i brzo trošenje baterije često su znak da je uređaj kompromitovan. Međutim, to nije nužno. Možda je samo vreme da vaš telefon poseti ProMobi servis kako bi ga protresli i oporavili.
Kako bi ste bili sigurni šta vas je napalo, prođite kroz sledeću listu:
Da li vam račun prikazuje naplatu za skupe poruke koje nikada niste poslali? Ako je tako, verovatno vam je telefon inficiran malwareom koji šalje ili prima poruke kako bi generisao novac sajberkriminalcima.
Ovaj malware se pojavio još 2010. godine kada je napao brojne Android telefone, ali je i danas aktivan. Ako dobijate poruke koje vam skidaju novac, možete probati da pošaljete STOP kao odgovor. Ukoliko ovo ne da rezultate, moraćete da odnesete uređaj kod svog provajdera kako bi blokirali taj broj.
U slučaju da vaš telefon šalje poruke koje se naplaćuju, u pomoć vam mogu priteći sigurnosne aplikacije (samo za Android), ali je najbolje da telefon odnesete u servis.
Ukoliko naiđete na aplikacije koje se ne sećate da ste skinuli ili na neke koje su vam sumnjive, proverite komentare drugih korisnika. Uklanjanje ovakvih aplikacija može, ali ne mora dati rezultate.
Takođe, ukoliko na internetu pronađete da su i drugi ljudi bili žrtve određene aplikacije, najverovatnije se vaš telefon našao na meti hakera koji pokušava da dođe do što više žrtava i teško da ćete saznati ko je u pitanju. Međutim, u suprotnom može biti slučaj da ste žrtva tačno usmerenog napada, a ukoliko je korišćen comercijalni spyware, napadač možda može biti otkriven.
Aplikacije nisu jedini način na koji telefon može biti zaražen malwareom. Da li ste se javili na neki nepoznat broj? Možda je čak bio i malo čudan, a sa druge strane vam se javio glas koji tvrdi da ste, recimo, srećni dobitnik neke nagrade.
Možda ste bili žrtva maliciozne osobe koja pokušava da dođe do vaših ličnih podataka ili snimi vaš glas.
S druge strane, ukoliko ste dobili SMS poruku sa nekim linkom na koji ste kliknuli ili se pojavio pop-up prozor nakon što ste je otvorili, dobre su šanse da ste na meti phishinga.
Nedavno je jedna prevara uključivala lažno upozorenje da je uređaj zaražen virusom uz dugme za download antivirus programa ili pozivanje tehničke pomoći. Sve ima za cilj da od vas izvuče vaše personalne podatke koji će zatim biti zloupotrebljeni.
U ovim slučajevima obično nije moguće otkriti ko stoji iza napada. Ono što možete uraditi jeste da prijavite svom operateru sumnjive brojeve ili poruke i blokirate ih.
Kaspersky Lab, eksperti za sigurnost, tvrde da je jedan od četiri javna hot spota ne bezbedan. Čak i oni koji su zaštićeni lozinkom, mogu biti postavljeni od strane nekoga sa lošim namerama.
Ukoliko vaš telefon nema VPN zaštitu postoji mogućnost da vas neko špijunira dok ste nakačeni na “besplatni” internet i tako pokupi sve što želi sa vašeg uređaja, a da nikada ne saznate o kome se zapravo radi.